->DiMarzio Blue Velvet (Bridge Pickup) Test: .mp3, 5.8 mb<-
-----------------------------------------------------------------------------------
U pitanju je standardni singlecoil magnet za Stratokaster, malo većeg otpora od vintage magneta (153 milivolta, 7.05K DC otpor), sa AlNiCo V jezgrom. Razlog promene mog starog bridge magneta (Fender Stratocaster Standard) je upravo želja za barem jednim AlNiCo magnetom ("čarobna legura", i sav taj marketing), a razlog odlučivanja baš za DiMarzio Blue Velvet je - cena. Seymour Duncan ne možete naći ispod 70 evra, a standardni DiMarzio su 50 evra, tako da...
Ispostavilo se da DiMarziovi magneti za Strat imaju "staggered poles" koji prate moderni radijus vrata (9,5'' i veći), što nije presudno ali nije ni za odbaciti. Sam magnet je potapan u vosak (da se ubije mikrofonija) i dolazi sa sopstvenim pickup coverom (standardni Seymori za Strat dolaze bez tog "poklopca", čisto da u radnji potrošite još par dinara, na uveselenije prodavaca).
Zvuk - s obzirom da je magnet zasnovan na Fenderovim 58/62 magnetima, Blue Velvet ima manje basa i topliji trebble. Ako možete, poslušajte test-fajl. Sniman je pomoću AmpliTube Jimi Hendrix, bez ikakvih efekata (gitara direktno u moj Tapco). Kroz svaku simulaciju pojačala (ima ih pet) sviram dvaput po dve slične fraze - prvu "nisko", na bas-žicama, drugu "visoko", blizu dvadesetg praga. Prvo sviram na middle magnetu (standardni magnet koji je došao sa mojim Buddyjem) a zatim prebacujem na Blue Velvet.
Naravno, čućete i tehničku razliku između middle i bridge magneta (middle magnet ima svoj "Tone" potenciometar, što ga čini "mračnijim") i naravno, izvinite na "sloppy" sviranju (ovo je samo test, tri sata je ujutro, i tako dalje i tako bliže).
Što se samog, dakle, tona tiče - kakvi su vaši komentari?
------------------------------------------------------------------
